Rastom popularnosti koncepta socijalnog poduzetništva, porastao je i broj definicija. I dalje ne postoji univerzalna definicija socijalnog poduzetništva, vidljivo je ipak da misija rješavanja socijalnih problema i kreiranja društvene vrijednosti uključuje osnovu svake definicije. Socijalno poduzetništvo je nov fenomen u trećem sektoru modernih ekonomija i razlikuje se od tradicionalnog neprofitnog sektora.
Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju (OECD) definira socijalno poduzetništvo kao inovativni poslovni model koji povezuje ekonomske i društvene ciljeve i daje značajan doprinos integraciji tržišta rada, socijalnoj inkluziji i ekonomskom razvoju.
Said Business School definira socijalno poduzetništvo kao profesionalan, inovativan i održiv pristup sistematskim promjenama koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dostupne mogućnosti.
Bitno je naglasiti na šta se točno odnosi socijalno poduzetništvo, kako bi ne bi došlo do miješanja sa drugim pojmovima. Treba ga razlikovati od drugih privatnih incijativa usmjerenih prema socijalnoj misiji, općem dobru, tj. od milosrđa (eng. charity) ili filantropije (eng. philantrophy). To su principi koji se odnose na pomaganje onima koji se nalaze u socijalno nezavidnoj situaciji te nose elemente pasivnog primanja, a između ostalog nemaju sistematičnost i složenost državnih socijalnih mehanizama. Za razliku od ovih principa, socijalno poduzetništvo uključuje aktivnu djelatnost, baziranu na ekonomskoj aktivnosti.
Iz različitih definicija možemo zaključiti da je zajednička crta svih pristupa poduzetništva upravo inovativnost. Socijalno poduzetništvo predstavlja implementaciju poduzetničkih obilježja kao što su uporan rad, jasno postavljanje ciljeva i odgovornost u društvenom sektoru s ciljem unaprijeđenja kvalitete života.
Praksa je ukazala postojanje nekolicine društvenih ciljeva koji se ostvaruju putem socijalnoga poduzetništva, no, za istaknuti je onaj primarni, konačni cilj, a to je dobrobit i korist društvene zajednice.
Profit socijalnoga poduzeća regresira se u svrhu daljnjeg poslovanja ili zajednice, dakle, nije pokrenut potrebom maksimiziranja profita za dioničare i vlasnike. To u naravi znači, ako je netko socijalni poduzetnik, cilj mu je osigurati svojim zaposlenicima i sebi pravednu plaću, održivost poslovanja te druge vrijednosti ovakve poduzetničke aktivnosti.
Pet glavnih društvenih ciljeva koji se ostvaruju putem socijalnog poduzetništva su:
U okviru socijalne skrbi, socijalno se poduzetništvo bavi problematikom socijalne isključenosti onih skupina društva koje statistika naziva teško zapošljivim. Takvim se ljudima nastoje povratiti vrijednosti, vještine i znanja radi aktivnog uključivanja na tržište rada. Uz širok spektar djelatnosti, svaka lokalna zajednica ima i svoje dodatne specifičnosti kao što je, primjerice, velik broj ljudi treće dobi bez dostatnih sredstava za egzistenciju i sl. Zdravstvena skrb za cilj ima poboljšanje kvalitete života oboljelih od kroničnih bolesti uz stručnu pomoć zdravstvenih djelatnika specijaliziranih za pojedina područja. U iste se aktivnosti mogu uključiti i svi drugi građani koji imaju iskustva sa zdravstvenim problemima, čime bi, dakako, pomogli oboljelima i njihovim obiteljima. Ekološki ciljevi su različiti, ovisno o sredini i zagađenju okoliša iste. Socijalno se poduzetništvo posebno brine o zaštiti okoliša te educiranju ljudi o kvaliteti i boljitku života u zdravijem i čistijem okruženju. Edukacijom građana pružaju se velike mogućnosti za razvoj socijalnoga poduzetništva. Bolja informiranost pridonosi bržem i uspješnijem rješavanju problemskih pitanja.
Caritas Bosne i Hercegovine osnovan je 1995. godine kao ustanova novoosnovane Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine s ciljem koordinacije potpore socijalno ugroženim osobama, te koordinacije zajedničkog hitnog odgovora mreže Caritasa na ratnu humanitarnu krizu u Hrvatskoj. 1990-ih (1992-1995). Caritas je podijelio hranu, odjeću, obuću, lijekove, gorivo i druge potrepštine tisućama izbjeglica i prognanika, starijih i bolesnih osoba, socijalno ugroženih, žrtava rata i najpotrebitijih.
Youth for Peace je organizacija koju su osnovali i vode mladi ljudi koji su svoje iskustvo stekli kroz godine rada s mladima u civilnom društvu. Članovi Youth for Peace snagu za rad crpe iz želje za održivim mirom u Bosni i Hercegovini, te u tom cilju organiziraju brojne aktivnosti za mlade, prenoseći im svoja iskustva dijaloga i zajedničkog života.
