Pravna regulativa socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini
O PRAVNOJ REGULATIVI
Pravna regulativa socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini postoji nedovoljno poznavanje pojma kao i mogućnosti koje se otvaraju kroz socijalno poduzetništvo, te postoji nedovršen institucionalni i zakonski okvir koji regulira i potiče djelovanje ove vrste poduzetništva. Programi i inicijative za zapošljavanje po načelima socijalnog poduzetništva su sporadični, nedostaje inicijalnog kapitala, ali i znanja i vještina potrebnih za otvaranje i vođenje poduzeća po načelima ove vrste poslovanja. Socijalno poduzetništvo je još uvijek nedovoljno razvijeno, a iako u našoj zemlji postoje poduzeća koje posluju po načelima socijalnog poduzetništva, ne postoji pravna regulativa koja uređuje ovakav način poslovanja u cijeloj zemlji.
Situacija se sporo razvija i popravlja, ali pomaka ima. Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o društvenom poduzetništvu Republike Srpske 24. lipnja 2021. godine, dok je Zakon o društvenom poduzetništvu Republike Srpske usvojen 01. prosinca 2021. godine. Nacrt ovog zakona moguće je naći ovdje. U nacrtu zakona glasi kako se ovim zakonom uređuje pojam, ciljevi i načela socijalnog poduzetništva, uvjeti i postupak za stjecanje statusa socijalnog poduzeća, vođenje registra socijalnih poduzeća, zadaci i način rada Savjeta za razvoj socijalnog poduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za socijalno poduzetništvo u Republici Srpskoj.
Pored toga Vlada Brčko Distrikta usvojila je Nacrt zakona o socijalnom poduzetništvu Distrikta 01. prosinca 2021. godine, a Zakon o socijalnom preduzetništvu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je usvojen 26. siječnja 2022. godine. Ovim zakonom uređuju se pojmovi, ciljevi, načela, primjena drugih propisa, status i registar socijalnih poduzeća, uvjeti za stjecanje statusa socijalnog poduzeća, postupak stjecanja statusa socijalnog poduzeća i prestanak rada socijalnog poduzeća, podrška razvoju socijalnog poduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za socijalno poduzetništvo i socijalna poduzeća u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.
Kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine situacija je složenija. Posljednja informacija koja datira iz svibnja 2022. godine jeste da je Zakon o socijalnom poduzetništvu u FBiH u pripremi. Zakoni se donose i na razini kantona. Na stranici Vlade Kantona Sarajevo stoji kako je Kanton Sarajevo započeo pripreme na izradi prednacrta Zakona o socijalnom poduzetništvu KS, dok na stranici Skupštine Kantona Sarajevo da Nacrt zakona o socijalnom poduzetništvu nije bio na dnevnom redu. Obje informacije su iz listopada 2020. godine. Kada je riječ o ostalih devet kantona u Federaciji, nema informacija o inicijativama za donošenje zakona o socijalnom poduzetništvu.
Osim ovih nedavno donesenih zakona, postoje i drugi zakoni koji mogu podržati razvoj socijalnog poduzetništva. U nastavku je pregled tog zakonodavstva.
Prema Papić, Kovač, Kurtović, Ninković-Papić i Halepić (2015) u Bosni i Hercegovini postoji Strategija socijalnog uključivanja koja predstavlja razradu strateškog cilja Socijalno uključivanje iz Strategije razvoja BiH. Strategije socijalnog uključuvanja su usvojene u Federaciji BiH, Brčko Distriktu, te Republici Srpskoj. Jedna od mjera unutar Strategija je razvoj sustava potpore socijalnom poduzetništvu. Za uključivanje socijalno isključenih kategorija u aktivno tržište rada potrebno je osigurati potporu socijalnom poduzetništvu, kao jednom od oblika zapošljavanja ovih kategorija, te sustav potpore treba razvijati prvenstveno na razini lokalne samouprave kao i na drugim razinama na kojima je osnovano i odvija se socijalno poduzetništvo. Sustav potpora trebao bi uključivati mjere pojednostavljenja administrativnih usluga, financijskih potpora i olakšica.
Đermanović (2019) navodi da je Bosna i Hercegovina usvojila Strategiju razvoja malih i srednjih poduzeća (MSP), ali se ona ne provodi punim intenzitetom, niti je uspostavljen europski usklađen sustav praćenja ključnih indikatora razvoja malih i srednjih poduzeća, te njihov doprinos zapošljavanju i stvaranju dodane vrijednosti. To stvara velike prepreke za razvoj učinkovitijih politika za potporu razvoju zapošljavanja kroz razvoj malih i srednjih poduzeća. Postoje i prijedlozi i nacrti ovih strategija na nivou Federacije BiH i Republike Srpske za period 2021-2027.
U domeni socijalnog poduzetništva treba spomenuti i zakone koji reguliraju zapošljavanje osoba s invaliditetom. U Federaciji BiH to je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i upošljavanju osoba s invaliditetom, a u Republici Srpskoj to je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida. Ovim zakonima definirane su kategorije i prava osoba s invaliditetom, te obveze poslovnih subjekata u pogledu zapošljavanja osoba s invaliditetom prema broju zaposlenih. Ukoliko poslovni subjekti nemaju potreban cenzus, moraju izdvojiti određeni iznos na bruto plaće zaposlenih. Čak i one pravne osobe koje nemaju obvezu zapošljavanja po ovom zakonu (npr. organizacije civilnog društva) izdvajaju postotno manji iznos u odnosu na navedene subjekte. Prikupljena sredstva idu u Fond kao poseban pravni subjekt koji ta sredstva dodjeljuje temeljem javnih, transparentnih natječaja za zapošljavanje, stručno osposobljavanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom.
Ninković-Papić, Slijepčević i Halepović (2012) ističu da je status poduzeća za zapošljavanje osoba s invaliditetom posebno definiran (u FBiH poduzeće za zapošljavanje osoba s invaliditetom mora imati najmanje 40% zaposlenih s takvim statusom, u RS-u mora imati najmanje 51%), njihove privilegije i povlastice koje uživaju, a koje im je država dodijelila zakonom. Ova poduzeća mogu osnovati sve vrste pravnih osoba, uključujući državne institucije (FBiH, RS, kantoni, općine, ustanove, poduzeća i dr.).
Važno je spomenuti zaštitne radionice i radne centre. Zaštitne radionice mogu osnovati jedinice lokalne samouprave, gospodarske udruge, udruge osoba s invaliditetom, udruge poslodavaca, sindikati, humanitarne organizacije i druge pravne osobe radi zapošljavanja osoba s invaliditetom. U radnim centrima zapošljavaju se osobe koje se ne mogu zaposliti ni prema jednoj od mogućnosti utvrđenih navedenim zakonom, a moraju imati najmanje 80% zaposlenih osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, a mogu ih osnovati svi subjekti koji mogu osnivati poduzeća za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zapošljavanje osoba s invaliditetom uključuje samozapošljavanje, te zapošljavanje i rad u obiteljskom obrtu ili samostalnoj djelatnosti. Ovi subjekti su u poslovanju oslobođeni plaćanja carine i poreza prema carinskim i poreznim propisima, a plaćaju troškove komunalnih telefonskih usluga i troškove električne energije prema uvjetima koji vrijede za kućanstva. Dio sredstava za doprinose koji se moraju uplatiti na plaće može se dobiti povratom iz Fonda, a zakon obvezuje druge subjekte da podmire 20% svojih potreba za robom i uslugama koje proizvedu društva za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te na taj način pokušava potaknuti njihovu održivost.
Pored toga Vlada Brčko Distrikta usvojila je Nacrt zakona o socijalnom poduzetništvu Distrikta 01. prosinca 2021. godine, a Zakon o socijalnom preduzetništvu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je usvojen 26. siječnja 2022. godine. Ovim zakonom uređuju se pojmovi, ciljevi, načela, primjena drugih propisa, status i registar socijalnih poduzeća, uvjeti za stjecanje statusa socijalnog poduzeća, postupak stjecanja statusa socijalnog poduzeća i prestanak rada socijalnog poduzeća, podrška razvoju socijalnog poduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za socijalno poduzetništvo i socijalna poduzeća u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.
Pored ovih, važno je spomenuti i zakone iz oblasti zaštite okoliša koje su donijela oba entiteta, a kojima subjekte obvezuju na poštivanje određenih standarda, pozivajući organizacije na aktivnosti za očuvanje prirodnog okoliša, kao i prevenciju i smanjenje onečišćenja, čime se otvara prostor za brojne mogućnosti u području socijalnog poduzetništva. Značajan je i Zakon o fondu i financiranju zaštite životne sredine (Službeni glasnik RS br. 3/11), koji ostvaruje sredstva iz naknada koje plaćaju zagađivači okoliša, naknada za opterećenje okoliša otpadom, naknada za zaštitu voda, sredstava programa pomoći, donacija itd. U FBiH sličan Zakon o Fondu za zaštitu okoliša datira iz 2003. godine (Službene novine FBiH br. 3/03).
Također treba spomenuti i zakone o zadrugama. Zakon o poljoprivrednim zadrugama usvojen je u RS 2008. godine. Ovaj Zakon je u skladu s Općim zakonom o zadrugama, a namijenjen je udruživanju zadrugara koji se bave poljoprivrednom djelatnošću. U FBiH se primjenjuje Opći zakon o zadrugama BiH. Prema podacima Zadružnog saveza BiH, u RS-u ima oko 350 zadruga, a u FBiH 200.
Na kraju, treba spomenuti da su jedan od načina poticanja socijalnog poduzetništva zakoni o igrama na sreću koji postoje u oba entiteta. Zakonom o igrama na sreću RS u članku 23. propisano je da se dobitak u iznosu od 50% izdvaja za korisnike koji se bave “socijalnom zaštitom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, udrugama koje se bave kulturom, udrugama koje se bave izvaninstitucionalnim obrazovanjem i odgojem djece i mladih“. U Zakonu o igrama na sreću FBiH za igre u kojima su dobitci u robama i uslugama, propisano je „unaprijed uplatiti 6% ukupne vrijednosti nagradnog fonda, i to: jednako po 1,5% Crvenom križu, “Caritasu”, “MDD Merhametu” i “Dobrotvoru”. Također, iz prihoda koji pripadaju Federaciji, 50% sredstava Vlade Federacije će se raspodijeliti za financiranje raznih programa pomoći i podrške.